Bosna i Hercegovina propustila je priliku da dobije 70 miliona eura pomoći Evropske unije zbog neusvajanja Reformske agende, ključnog dokumenta koji je trebao poslužiti kao baza za implementaciju prve tranše Plana rasta za Zapadni Balkan. Ključnu ulogu u ovom događaju odigrali su premijeri četiri kantona u Federaciji BiH, među kojima je bio i premijer Tuzlanskog kantona, Irfan Halilagić, član Stranke demokratske akcije (SDA).
Šta se dogodilo?
Evropska unija postavila je jasne uslove za dodjelu pomoći kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, koji uključuju usvajanje Reformskog programa s 110 mjera. Taj dokument je bio od suštinskog značaja za privlačenje investicija i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine.
Međutim, premijeri četiri kantona pod kontrolom SDA odbili su dati svoju saglasnost na ove mjere. Time je proces usvajanja Reformske agende bio blokiran, a Bosna i Hercegovina nije ispunila uslove za dobijanje prve tranše pomoći. Prema izvorima, ključni razlog za odbijanje bila je politička nesuglasnost i nedostatak kompromisa unutar FBiH.
Posljedice za BiH
Blokada ovog značajnog finansijskog paketa ima dalekosežne posljedice za Bosnu i Hercegovinu, uključujući:
- Ekonomski gubitak: Propali su planovi za razvojne projekte koji bi mogli značajno unaprijediti infrastrukturu, zdravstvo i obrazovanje.
- Gubitak povjerenja EU: Blokada šalje negativan signal Evropskoj uniji o spremnosti BiH da provodi potrebne reforme i sarađuje u okviru evropskih integracija.
- Povećanje političkih tenzija: Odluka premijera dodatno je produbila političke podjele unutar Federacije BiH i između različitih političkih aktera na nivou države.
Reakcije javnosti i političara
Blokada pomoći izazvala je oštre reakcije javnosti i dijela političke scene u BiH. Mnogi su potez SDA i njihovih premijera ocijenili kao politikanstvo koje ide na štetu građana. Stručnjaci upozoravaju da je ovo još jedan primjer kako političke nesuglasice blokiraju vitalne reforme i napredak zemlje ka evropskim integracijama.
Neusvajanje Reformskog programa i blokada pomoći EU još jednom su pokazali kako politički interesi pojedinih stranaka mogu nadvladati interese građana. Dok se Bosna i Hercegovina suočava s brojnim ekonomskim i socijalnim izazovima, ovakve odluke dodatno usporavaju put zemlje ka razvoju i članstvu u Evropskoj uniji. Pitanje ostaje hoće li domaći politički akteri konačno prepoznati važnost saradnje i reformi za budućnost BiH.
